Akutna upala srednjeg uha spada među najčešće bolesti u dječjoj dobi.
Najčešće se javlja kod djece od 6 mjeseci do 3 godine starosti, ali i
sve ostale dobne skupine mogu biti zahvaćene. Često se javlja kao
komplikacija infekcije gornjih dišnih putova, zbog slabije prohodnosti
nosa i eustahijeve cijevi te pojačane sekrecije iz nosa. Najčešći
uzročnici su: Pneumococcus species, Haemophilus influenzae i Moraxella
species. Hranjenje bočicom umjesto dojenja te pušenje u domaćinstvu
povećavaju rizik od nastanka upale srednjeg uha. Simptomi mogu
biti bol u uhu, povišena tjelesna temperatura, simptomi infekcije
gornjih dišnih putova (sekrecija iz nosa, začepljenost nosa, kašalj).
Kod mlađe djece akutna upala srednjeg uha može biti i asimptomatska
ili dijete može biti samo razdražljivo. Sama prisutnost boli uha nije
dovoljna za postavljanje dijagnoze upale uha, već je to potrebno
potvrditi otoskopskim pregledom, odnosno potrebno je utvrditi crvenilo
i/ili izbočenost bubnjića. Ukoliko je u zvukovodu prisutan cerumen
(ušna smola) ili gnojni sadržaj, potrebno je zvukovod očistiti i
prikazati bubnjić. U krvnoj slici mogu biti povišeni leukociti.
Timpanometrija pokazuje izljev u srednjem uhu. Liječenje se
sastoji od antibiotske terapije i dekongestivnih kapi za nos.
Analgetici se propisuju ukoliko postoje bolovi u uhu. Kod blažih
oblika upale može se propisati samo analgetici i dekongestivi, te je
potrebno pratiti pacijenta kroz nekoliko dana te donijeti odluku o
uvođenju antibiotske terapije. Kod težih oblika potrebno je učiniti
miringotomiju (zarezivanje bubnjića), uz eventualno postavljenje
ventilacijske cjevčice. Mastoiditis (crvenilo i bolnost iza uha) se
može javiti kao komplikacija akutne upale srednjeg uha. Intrakranijske
komplikacije su izuzetno rijetke. U nekom slučajevima nakon akutne
upale srednjeg uha može zaostati sekretorna (serozna) upala srednjeg
uha. Kod uspješne antibiotske terapije simptomi najčešće nestaju nakon
1-2 dana, ali vrlo je bitno završiti propisanu antibiotsku terapiju do
kraja, prema preporuci liječnika, radi izlječenja bolesti i smanjenja
opasnosti od ponovne upale.
Kronična upala srednjeg uha
(Otitis media chronica)
Kronična
upala srednjeg uha najčešće
nastaje nakon neizliječene akutne upale. Javlja se dugotrajna
sekrecija iz uha i slabljenje sluha. U većine bolesnika prisutna je
perforacija bubnjića. U nastanku kronične upale srednjeg uha važnu
ulogu igraju prohodnost nosa i Eustachieve cijevi. Trajanjem bolesti
može se javiti ostitički proces (bolest slušnih košćica i temporalne
kosti) te kolesteatom (ekspanzivni epitelni proces u srednjem uhu)
koji razaraju kost.
Indikacije za kirurško
liječenje su pojava otogenih komplikacija, sumnja na kolesteatom ili
ostitički proces, prekid lanca slušnih košćica i perzistentna
perforacija. Kirurgija
kronične upale srednjeg uha se dijeli na otvorene i zatvorene tehnike,
s obzirom na odstranjenje stražnje stijenke koštanog zvukovoda.
Operacije uha su miringoplastika, timpanoplastika, osikuloplastika,
mastoidektomija, atikoantrotomija, timpanomastoidektomija.